2. gardijska brigada „Gromovi“ jedna je od najelitnijih postrojbi Hrvatske vojske. „Gromovi“ su osnovani/ustrojeni je 15. svibnja 1991. godine u dugoselskoj vojarni „Trstenik“, pored Dugog Sela.

 Tijekom 1991. godine Vrhovništvo RH bilo je svjesno kako se sloboda i neovisnost neće moći birati samo policijskim snagama, već treba početi s ustrojavanjem Hrvatske vojske. Polovicom svibnja 1991. godine u Trsteniku Nartskom pokraj Dugog Sela, u nekadašnjim barakama radničkog naselja “Vladimir Gortan” koje je pretvoreno u vojarnu ZNG-a, od pripadnika za posebne namjene MUP-a RH iz baza Kumrovec, Vinica i Rakitje ustrojeno je Zapovjedništvo 2 .”A” brigade ZNG RH i njena 1.pješačka bojna. Od toga dana prošle su duge 32 godine, 32 godine ponosa pripadnika Gromova koji su noseći zelenu beretku sa znakom groma širom bojišnice Lijepe naše donosili optimizam, hrabrost i spremnost na žrtvu za Hrvatsku.
Zapovjedništvo i 1. pješačka bojna “Crne mambe” osnovani su u Trsteniku 15. svibnja, 2. pješačka bojna “Banijska oluja” u Sisku 3. lipnja, i 3. pješačka bojna “Banska legija” u Dugoj Resi 21. lipnja 1991.godine. . Odmah se počelo s obukom ali i kontinuiranim prijemom novih dragovoljaca radi popune postrojbe.

Ratna zastava 1. pješačke bojne "Crne mambe" prvi put se zavijorila  na povijesnom postrojavanju na stadionu u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu 28. svibnja 1991. godine kada su je primili  od prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Već krajem lipnja situacija na terenu zahtijeva upotrebu snaga brigade na ličkoj i banovinskoj bojišnici. Tu se uz prve žrtve ostvaruju i borbeni rezultati, te skuplja dragocjeno iskustvo za buduća djelovanja.

U početku svog djelovanja brigada je bila u sastavu MUP-a, odnosno Zbora narodne garde (ZNG) koji je bio temelj za stvaranje buduće Hrvatske vojske. Tako je i prvi naziv brigade bio 2. "A" brigada ZNG RH.

Ratni put

Ratni put Gromova započeo je već početkom lipnja 1991. godine na mostu Mladosti u Zagrebu zaustavljanjem tenkova JNA, a istovremeno su dijelovi postrojbe upućeni u Liku gdje su sudjelovali u borbama kod Ljubove u i Hrvatskom Pounju, gdje bilježe prve ljudske žrtve.

Tijekom prve ratne godine glavna zadaća Gromova na najosjetljivijoj bojišnici Banovine i Korduna bila je obrana najznačajnijeg strateškog prostora obrane Hrvatske koji obuhvaća trokut Zagreb-Sisak-Karlovac. Također vrlo teška zadaća koju je brigada izvršila stvaranje uvjeta za ustrojavanje, razvoj, opremanje, izobrazbu i uvođenje u borbu deset brigada grada Zagreba i zagrebačkog prstena. Iako brigada nije težišno angažirana u bitci za oružje, dala je svoj nemali doprinos u oslobađanju vojske diljem Hrvatske. Početkom listopada 1991. godine neprijatelj je zaustavljen, slomljena mu je napadna moć i prvi put u Domovinskom ratu na banovinskoj bojišnici preuzeta je strateška inicijativa postrojbe HV i MUP-a koju su predvodili pripadnici 2. “A” brigade ZNG- Gromovi. Također početkom listopada djelovi brigade daju značajan doprinos u obrani grada Karlovca. Tijekom 1991.godine brigada je borbeno djelovala u obrani Pounja, Sunje, Blinjskog Kuta, Komareva, Siska, Petrinje, Gline, Topuskog, Viduševca, Nebojana, Međurača, Mokrica, Novog Farkašića, Slane Glinske Poljane, te na karlovačko-dugoreškom bojištu. Gromovi su do siječnja 1992. godine razbili neprijatelja i uspješno oslobodili više petrinjskih naselja na prostoru Nebojan-Glinske Poljane.
Tijekom 1992. godine borbena djelovanja su se nastavila, a otvorila su se i nova bojišta u RH. Isti agresor je započeo rat iu susjednoj Bosni i Hercegovini. Po padu Kupresa u travnju 1992. godine dio pripadnika koji su rodom iz BiH izrazio je želju da pomognu kao dragovoljci. Tako je upućena Taktička skupina dragovoljaca iz Brigade na području Livna i Bosanske Posavine. Sredinom lipnja jaka Taktička skupina brigade upućuje se na područje Dubrovnika gdje je s ostalim postrojbama u akciji “Tigar” 5. srpnja oslobodila Ivanicu, čime je bio deblokiran grad Dubrovnik. Brigada je sukladno snazi ​​dala svoj doprinos izlasku HV na državne granice na jugu RH.
1993. godina započela je popunom i obukom na novim sredstvima ratne tehnike. Po uspješno provedenoj akciji “Maslenica” agresor je krenuo u žestok protuudar u cilju povratka izgubljenih područja u zadarskom zaleđu. Brzom intervencijom postrojbi Gromova, Kuna i Sokolova slomljena je napadna moć neprijatelja. Gromovi su upornom i aktivnom obranom obranili područje Novigrada i time spriječili ponovno presijecanje Hrvatske. Na banovinskoj bojišnici Brigada je više puta intervenirala i borbeno djelovala radi izdvajanja ugroze stanovništva od agresora.
Za 1994. godinu može se reći da je bila godina obuke, popune i pripreme za konačno oslobođenje svih okupiranih područja RH. Dijelovi brigade intervenirali su na ličkom bojištu, a krajem godine i na Banovini, manji dio oklopa je i na karlovačkoj bojišnici.
Do Uskrsa 1995. godine dijelovi Brigade su na Banovini, a početkom svibnja sudjeluju u oslobađanju Zapadne Slavonije, u akciji “Bljesak”,

U operaciji “Oluja” postrojbe 2. gardijske brigade djelovale su na glavnom smjeru napada Petrinja -Maja -Dvor. Neprijatelj je pružio jak otpor kako bi držao odstupnicu i koridor za izvlačenje svojih snaga iz šireg područja Korduna. Crtu bojišnice detaljno je četiri godine utvrđivao, ukopavao i minskim poljima osiguravao. Brigada je uz ostale snage Zbornog područja Zagreb uspjela slomiti neprijatelja, osloboditi Petrinju, blokirati Glinu, presjeći glavni smjer povlačenja neprijatelja ka Dvoru i time stvoriti uvjete za predaju 21. Kordunskog korpusa vojske pobunjenih Srba.

Daljnjim napredovanjem uspijeva se spojiti sa snagama 5. Korpusa Armije BiH i izaći na međunarodno priznate granice RH u širem području Dvora. Brigada je u operaciji “Oluja” bila jedina profesionalna postrojba u ZP Zagreb na banovinskoj bojišnici, što govori o odgovornosti i povjerenju koje joj je danas.

U rujnu 1995. godine dijelovi Brigade su u akciji “Una 95” gdje provode tešku i zahtjevnu borbenu zadaću. Od rujna 1995. do sredine 1996. godine postrojbe Brigade su na banovinskoj bojišnici.

Tijekom Domovinskog rata život je položio 203 Groma, a 5 ih je još uvijek nestalo. Više od 1200 Gromova je ranjeno ili ozlijeđeno. Ova postrojba je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos u obrani domovine, od predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom , Redom Nikole Šubića Zrinjskog i poveljom Republike Hrvatske. Brigada je, kao i ostale tri ratne gardijske brigade ustrojem OS RH 31. ožujka 2008. god. prestala egzistirati, a jednoj bojni novoformirane gardijske motorizirane brigade u Petrinji, Ministarstvo obrane dodijelilo je ime Gromovi kako bi čuvala uspomenu na ime, tradiciju i stečevine ove slavne i legendarne postrojbe.

U sastav 2. gardijske brigade 1. svibnja 1996. godine ulazi 81. gardijska bojna iz Virovitice, a tijekom 2003. godine u sklopu reorganizacije gardijske brigade HKoV-a 2. gardijska brigada . gardijskom brigadom „Pume“.

Ratni zapovjednici brigade bili su general-bojnik Božo Budimir, brigadir Vinko Ukota, brigadni general Drago Matanović, i brigadni general Zvonko Peternel.

Poslijeratni zapovjednici su stožerni brigadir Renato Romić, general bojnik Josip Stojković, stožerni brigadir Vjeran Rožić, brigadir Ivan Mihalina i brigadir Branko Predragović. Tijekom Domovinskog rata sjedišta brigade bila su u Trsteniku Nartskom, Dugom Selu, Šisku i Petrinji, a poslije rata sjedište brigade je u Petrinji.

Brigada ima svoju Vojnu kapelaniju koja nosi naslov po zaštitniku 2. gardijske brigade svetom Iliji Gromovniku. 

U petrinjskoj vojarni "Pukovnik Predrag Matanović" (nazvanoj po legendarnom zapovjedniku 2. pješačke bojne poginulom u operaciji Oluja), Gromovi su 2000. godine izgradili spomen kapelicu Sv. Ilije Gromovnika. Na unutarnjim zidovima kapelice postavljene su slike i imena 203 poginulih i 5 nestalih pripadnika brigade u Domovinskom ratu.

U brigadi je tijekom rata ranjeno i povrijeđeno 1200 pripadnika. Kroz brigadu je u Domovinskom ratu prošlo preko 9000 pripadnika.

Brigada je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos obrani domovine, od predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom, u prigodi 10. obljetnice ustrojavanja i Redom Nikole Šubića Zrinskog na petnaestu godišnjicu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Dok je za 20. obljetnicu odlikovana Poveljom Republike Hrvatske za zaštitu mira i ustavnog poretka RH.

Naziv i simbole brigade danas nosi 2. mehanizirana gardijska brigada „Gromovi“.

Na današnji dan 1922. godine u Velikom Trgovišću rođen je dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske, utemeljitelj Hrvatske demokratske zajednice, hrvatski povjesničar i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Temelj Tuđmanove politike bilo je ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti te formiranje samostalne Hrvatske države.

Među najveća Tuđmanova postignuća ubraja se ostvarenje samostalnosti Republike Hrvatske pod njegovim vodstvom te uspostava suvereniteta nad cjelokupnim hrvatskim područjem.

Po završetku mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u državni sustav Republike Hrvatske, ostvarene su Tuđmanove težnje kao i tisućljetni san hrvatskog naroda o stvaranju samostalne, suverene, demokreatske, moderne i međunarodno priznate Republike Hrvatske.

S obzirom na sve činjenice najmanje što možemo je dr. sc. Franji Tuđmanu, dostojanstvenom, mudrom i hrabrom čovjeku, vječno biti zahvalni na učinjenom!

Neka mu je vječna slava i hvala!

Hrvatske oružane snage su prije 28 godina, 1. svibnja 1995. godine, krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije, vojno-redarstvenom operacijom Bljesak. Operaciju je odobrio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OS RH generala zbora Janka Bobetka zadaću presijecanja sektora Zapad, uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca.
Operacija Bljesak započela je u 5 sati i 21 minutu, 1. svibnja 1995. godine, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. U manje od trideset i dva sata, 1. i 2. svibnja, hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

U vojno–redarstvenoj operaciji Bljesak poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin.

Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb, u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca, bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.

Spomen–obilježje Kristalne kocke vedrine, sastavljeno od 51 kocke visokopoliranog reflektirajućeg materijala, postavljeno je 2018. godine, na svečanom obilježavanju 23. obljetnice VRO Bljesak. Svaka kristalna kocka vedrine simbolizira hrvatskog branitelja poginulog i umrlog od posljedica ranjavanja u VRO Bljesak. Imena njih, koji su živote žrtvovali za slobodu Hrvatske vječno ostaju na čast i ponos Domovini.

Neka im je vječna slava i hvala.

Obilježena 32. obljetnica osnutka 3. gardijske brigade "Kune" Treća gardijska brigada “Kune” danas (29. travnja 2023. godine) je obilježila 32. obljetnicu osnutka prigodnim i svečanim programom kojem su nazočili brojni gosti. Nakon svete mise u Crkvi “Preslavnog imena Marijina”, položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod Spomen obilježja pripadnicima 3. gbr. Kune u sveučilišnom kampusu, a potom je održana svečana Akademija te prigodna izložba fotografija i ratnih eksponata iz Domovinskog rata. Svečanom obilježavanju nazočio je i župan Ivan Anušić, a uz izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora i saborskog zastupnika Stipana Šašlina, brojne generale i časnike iz Domovinskog rata te predstavnike jedinica lokalne samouprave Osječko-baranjske i Vukovarsko- srijemske županije, pozivu se odazvao i ministar obrane Mario Banožić.

POVJESNICA

Čestitamo 32 obljetnicu osnutka 4. GBR

Četvrta gardijska brigada ​proslavila je 28. travnja 2023. u svojoj nekadašnjoj vojarni na Dračevcu 32. godišnjicu ustrojavanja. 

POVJESNICA

Čestitamo 29. obljetnicu osnutka 84. Gardijske bojne Termiti Zadar

Termiti – 84. gardijska bojna Hrvatske vojske bila je lakojurišna, brdskoplaninska gardijska postrojba iz Zadra koja se tijekom Domovinskog rata istakla brojnim pothvatima, naročito u operacijama Ljeto ’95 i Oluja te akcijama koje su im prethodile.

Nastanak

Nastala je kao elitna postrojba koju su činili već iskusni branitelji. U njen sastav ušli su prvenstveno neki bivši pripadnici legendarne 204. vukovarske brigade HV-a, probrani branitelji iz 112. brigade HV-a i VII. domobranske pukovnije HV-a iz Zadra, zatim neki pripadnici drugih specijalnih postrojbi te manji dio pripadnika 4. gardijske brigade i jednog voda iz bojne “Rafael vitez Boban” HOS-a. Bojna TERMITI bili ja pod vodstvom vukovarskog branitelja pukovnika Ivice Arbanasa.

 Ratni put

U tijeku žestokih borbi na prostoru Završja za planinu Šator koja je imala izuzetno vojno strateško značenje,”Termiti” su dobili zadaću da u lipnju 1995. godine sa dijelom svojih postrojbi ojačaju taj prostor. Na izrazito zahtjevnom terenu uspijevaju ovladati prostorom i u jednoj diverzantskoj akciji sa dijelom 3. satnije usred bijela dana uništavaju jako neprijateljsko uporište četničke specijalne vojne policije, stvarajući paniku u neprijateljskim redovima.

Postrojba drži crtu obrane na Velebitu (s dalmatinske strane), a 24/25. srpnja 1995. godine izmješta se, te sudjeluje u akciji Ljeto ’95 čiji je cilj bio zaustaviti neprijateljsku ofenzivu na Bihać, zauzeti Bosansko Grahovo i Glamoč i stvoriti preduvjete za oslobađanje Knina i ostalog okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji i Lici. Za iznimne zasluge u osvajanju 47 dobro utvrđenih četničkih bunkera, bojna Termiti dobiva pismenu pohvalu Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana i ministra obrane RH Gojka Šuška.

“Termiti”su imali složen pravac djelovanja u “Oluji”. Zajedno sa snagama specijalne policije zauzimaju dominantne kote Tulove grede i Mali Alan, gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpile teške gubitke u ljudstvu. Nakon ovladavanja neprijateljskih položaja na Velebitu dana 7. kolovoza izmještaju se na područje Gračaca. Nakon toga postrojba djeluje prema Srbu, te ovladava kanjonom rijeke Une, uz suradnju 4. i 7. gardijske brigade.

Nakon akcije Oluja drže smjene na južnom bojištu (Cavtat) da bi svojim prisustvom smekšali aspiracije Crne Gore i SRJ za poluotok Prevlaku.

Po zapovijedi Ministra obrane Gojka Šuška, “Termiti” 9. ožujka 1995. godine prelaze u ustrojbenu strukturu 9. gardijske brigade “Vukovi”, kao 2. bojna 9. gardijske brigade.